Nadin i nadinski kraj

Nadin je mjesto od 800-tinjak stanovnika u Zadarskoj županiji u području Ravnih kotara. Nalazi se dva kilometra južnije od ceste i željezničke pruge koja iz Zadra preko Benkovca vodi u Knin.

Spominje se već u liburnsko-rimsko doba kao ilirsko naselje, grad Nedinum iznad četiri kilometra prostranog Nadinskog polja.

Nadin potječe vjerojatno iz 1. do 7. st. i do danas su sačuvani ostaci njegovih gradskih bedema, građenih od velikih blokova u visini od nekoliko metara. Među antičkim nalazima vrijedan je spomenik božice Latre koja se među Liburnima u Nadinu osobito štovala.

Antički grad Nadin (Nedinum) nije još u potpunosti istražen i do nalazišta se nije došlo sustavnim radom već manje-više slučajno. U Arheološkom muzeju Zadar čuvaju se neki natpisi, a neki su uzidani u kuće ispod Nadinske gradine. O važnosti Nadina svjedoči dugotrajna borba Mlečana i Turaka koju su vodili zbog kontrole nad ovim „ključem Ravnih kotara“.

U novijoj povijesti, nakon Domovinskog rata 1995. godine koji je završio akcijom slavne „Oluje“, započelo se s planiranjem obnove sela koje je u potpunosti uništeno kao i obnovom crkve Sv. Ante.

„Nadinska će crkva odgajati u ljudskosti i vjeri kao i uvijek dosad, a Nadinjani će se vratiti svojim obnovljenim domovima i međusobno se ljubiti“- iznio je u svojoj propovijedi 12.siječnja 1997.godine nadbiskup zadarski msgr. Ivan Prenđa. Za tu zgodu mještanin Šime Odžaković (Mime) darovao je crkvi novi oltar i ambon, a općina Medulin novu krovnu konstrukciju crkve.

Tradicija vinogradarstva

Dugogodišnji uzgoj vinove loze u Nadinu, prostrane na 360 hektara vinograda, doprinijelo je certifikatu za vinogradare i vinare da je Nadin najekološkije i najvinarskije mjesto u Republici Hrvatskoj.

Važnosti ekološke osviještenosti i uzgoju poljoprivrednih i vinskih kultura posvjedočili su svojim dolaskom u selo Nadin, 18.04.2013. godine, kraljevski par Švedske, kralj Carl XVI Gustaf i kraljica Silvija.